Ammar Borančić- blog

Preminuo je Jevrem Brković, čovjek čije ime i djelo jesu svijetli simbol jednog mračnog vremena. Po staroj crnogoskoj tradiciji u kojoj su pjesnici bili ratnici i štamparska slova topili u olovo kako bi branili svoju domovinu, tako je i pred kraj 20. vijeka jedan pjesnik bio prinuđen da stane na prvu liniju fronta za obranu prava, časti i slobode Crne Gore. I ne samo Crne Gore. Jevrem je bio na braniku svih naroda koji su se našli na udaru agresije i nacionalizma i u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj. Zato je bio prinuđen i da napusti svoj dom i bude u političkom egzilu gotovo deceniju.  Uprkos tome, imao je volje da podiže svijest Crnoj Gori o samoj sebi, osnivao je i vodio društva crnogorskih književnika, pjesnika, Maticu crnogorsku, Dukljansku akademiju nauka u vremenu kada je CANU bila puka ispostava i regionalni odbor SANU. Zajedno sa drugim velikanima toga doba, uspostavljao je i gradio današnju državu dok je ona samu sebe razgrađivala i uništavala. Za svoje kulturno stvaralašt...

Istraživanje i analiza: Stavovi građana i reakcija države na epidemiju COVID-19  Sa ciljem komparativne analize uticaja pandemije COVID-19 na svijest i navike građana, te njihovih stavova po pitanju uticaja COVID –19 na ekonomske aktivnosti zemlje i državni odgovor na pandemiju, sprovedeno je istraživanje tokom aprila 2020. u Crnoj Gori i Srbiji.  Autori istraživanja za Crnu Goru su Mr Mirza Mulešković, ekonomski analitičar i Ammar Borančić, politikolog i odbornik u SO Bar. Uzorak i percepcija o trenutnoj situaciji u državi  Istraživanje je rađeno za potrebe pisanja istraživačkg rada zajedno sa istraživačima iz Srbije. Istraživački rad će pružiti komparativnu analizu stavova građana Crne Gore i Srbije o uticaju pandemije COVID – 19 na živote građana, njihove navike, ekonosku sliku država kao i savove po pitanju reakcije države na pandemiju.  U Crnoj Gori, rađeno je online istraživanje na uzorku od 400 ispitanika u svim Opštinama u Crnoj Gori. 48...

Fortasse erit, fortasse non erit (lat.)- Možda će biti, možda neće biti  Podgorica, petak 17.decembar 2010, zima a lijep i sunčan dan. Većina ispija kafu i planira šta će raditi za vikend. Monotoniju svakodnevice razbija jedna lijepa vijest. Crna Gora je postala službeno kandidat za članstvo u EU. Crna Gora je dokazala da jeste demokratska, građanska, slobodna i progresivna evropska zemlja.  Tokom narednih 10 godina čuju se dominantno pozitivne stvari. Crna Gora lider u pregovorima, Crna Gora realizuje sve po planu ....  Podgorica, srijeda 05. februar 2020. opet zima, i opet lijep i sunčan dan. Ovog puta monotoniju svakodnevice razbija jedna vijest (neću joj dati epitet u ovom trenutku, nije još vrijeme) a to je da EU predlaže promjenu metodologije pristupa za kandidate i potencijalne kandidate za članstvo u Uniji. Napomenuću da je Crna Gora i dalje lider u procesu pregovora i da, iako sporijom dinamikom, proces traje.  Iznenađujuće, stvar koja m...

Narčetanije, ili nacrt spoljne politike Srbije iz 1844. proklamovalo je za cilj obnovu Dušanovog cartsva i apsorbovanje svih slovenskih država i naroda Balkana Srbiji kao njeno“ istorijsko pravo“. Ilija Garašanin, tadašnji srpski ministar unutrašnjih djela, ostavio je ovaj dokument kao paradigmu i vjekovni teret ne samo svojoj državi već i svim državama regiona čije posljedice i danas osjećamo. Dešavanja u Crnoj Gori i zaoštravanje političkih i državno-crkvenih odnosa nakon usvajanja novog Zakona o slobodi vjeroispovijesti i statusu vjerskih zajednica, govore nam u prilog tome i tjeraju nas da se prisjetimo onoga što nas iz prošlosti upozorava na karakter ovakvih pojava i perspektivu njihovog daljeg razvoja i usmjerenja. Svakako, pomaže nam i da razumijemo eventualne dublje uzroke ali i posljedice istih. 

Etnocentristička ideja sukoba civilizacija nije ništa novo. Ona u centar vizije naprednog svijeta stavlja zapadnu civilizaciju dok se ova u susretu sa „ne-civilizovanim“ kultura nužno sukobi te nastaje konflikt, na primjeru bliskog istoka, sjeverne Afrike i drugima. Takvi konflikti u zapadnim demokratijama bili su institucionalizovani kroz različite ideologije, partije i frakcije pa je takav koncept u ovoj ili onoj formi opstajao nekoliko vjekova. Sve je očiglednije da se nalazimo u tranzicionoj fazi svjetskog poretka pa prema tome i potresa starih konstrukcija i principa na koje smo navikli i prihvatili ih kao konstante. 

Ko će da brani Evropu od nje same? Tako bi danas parafrazirali latinsku umotvorinu. "Ova Evropa, u opakoj zaslijepljenosti uvijek spremna sama sebi potajno udariti u srce, leži danas u velikim kliještima između Rusije, s jedne, i Amerike, s druge strane.“ Ovo je mogao juče da izjavi neki briselski političar ili general? Ali Martin Hajdager napisao je ove riječi još 1953., iza njega možemo ih naći još mnogo, kroz decenije i vjekove. A sve su usmjerene ka istoj misli: Kako očuvati mir i bezbijednost u Evropi? 

Intervju za časopis "Libero", 17. jun 2019. Pitanje: Ammar Borančić je predsjednik mladih, portparol Liberalne partije Crne Gore i odbornik u lokalnom parlamentu u Baru.Mi smo Vas predstavili onako kako Vas vidimo, ali naše čitaoce će zanimati ko je Ammar u privatnom životu? Odgovor: Želim sebe da vidim kao čovjeka koji nastoji biti slobodan i srećan, vjerujući da to zaista jeste najveći imperativ svakog ljudskog bića. Trudim se zato, kada to vrijeme dozvoli, da zadovoljim svoju radoznalost za novim znanjima, novim prostorima ali i starim rutinama. Uvijek me iznova i iznova čeka mnogo nepročitanih knjiga u mojoj biblioteci, privlače me istorija filozofije, religije, civilizacija. Ali volim i biciklizam i ronjenje kada se vratim svojem domu u Baru. Ipak, najviše me odmara samoća u tišina prirode. Možda i ne shvatamo dovoljno važnost hobija, dokolice i vremena koje korisno posvećujemo sebi i svojim užicima nakon svih obaveza, to je baza i temelj za za zdravo obavlj...