Ammar Borančić- blog

 "Osmansko poslanstvo i muslimani Crne Gore 1879-1912" (J.Muhadinović, Matica crnogorska, 2023) Osvijetliti svaku etapu istorijskog puta jednog društva, istinom, činjenicama i rušenjem epske mitomanije tako duboko protkane kroz kolektivno sjećanje, jedini je način kroz koji jedna nacija može da sazrijeva zdravo, na čistoj podlozi, kalemeći na svoje državno stablo ono što je najljepše i nasvijetlije nasljeđe ali se suočavaju bez tabua sa svim onim što je štetno i, ispostaviće se, do danas opterećuje crnogorsko društvo i njegov ukupan život. Uvjeren sam da je ovo djelo “Osmansko poslanstvo i muslimani Crne Gore 1879-1912.”, iako se možda nekom čini skroman, ipak još jedan sjajan doprinos i plamičak na toj baklji istine koja jedino može rasvijetliti istorijski mrak i pomoći nam da ne zalutamo na istorijske stranputice kojima smo nerijetko tumarali kao po “Lelejskoj gori” dok je svijet hodao naprijed. U savremenoj političkoj praksi odomaćen je narativ da se prošlošću ne treba pre...

Preminuo je Jevrem Brković, čovjek čije ime i djelo jesu svijetli simbol jednog mračnog vremena. Po staroj crnogoskoj tradiciji u kojoj su pjesnici bili ratnici i štamparska slova topili u olovo kako bi branili svoju domovinu, tako je i pred kraj 20. vijeka jedan pjesnik bio prinuđen da stane na prvu liniju fronta za obranu prava, časti i slobode Crne Gore. I ne samo Crne Gore. Jevrem je bio na braniku svih naroda koji su se našli na udaru agresije i nacionalizma i u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj. Zato je bio prinuđen i da napusti svoj dom i bude u političkom egzilu gotovo deceniju.  Uprkos tome, imao je volje da podiže svijest Crnoj Gori o samoj sebi, osnivao je i vodio društva crnogorskih književnika, pjesnika, Maticu crnogorsku, Dukljansku akademiju nauka u vremenu kada je CANU bila puka ispostava i regionalni odbor SANU. Zajedno sa drugim velikanima toga doba, uspostavljao je i gradio današnju državu dok je ona samu sebe razgrađivala i uništavala. Za svoje kulturno stvaralašt...

Istraživanje i analiza: Stavovi građana i reakcija države na epidemiju COVID-19  Sa ciljem komparativne analize uticaja pandemije COVID-19 na svijest i navike građana, te njihovih stavova po pitanju uticaja COVID –19 na ekonomske aktivnosti zemlje i državni odgovor na pandemiju, sprovedeno je istraživanje tokom aprila 2020. u Crnoj Gori i Srbiji.  Autori istraživanja za Crnu Goru su Mr Mirza Mulešković, ekonomski analitičar i Ammar Borančić, politikolog i odbornik u SO Bar. Uzorak i percepcija o trenutnoj situaciji u državi  Istraživanje je rađeno za potrebe pisanja istraživačkg rada zajedno sa istraživačima iz Srbije. Istraživački rad će pružiti komparativnu analizu stavova građana Crne Gore i Srbije o uticaju pandemije COVID – 19 na živote građana, njihove navike, ekonosku sliku država kao i savove po pitanju reakcije države na pandemiju.  U Crnoj Gori, rađeno je online istraživanje na uzorku od 400 ispitanika u svim Opštinama u Crnoj Gori. 48...

Fortasse erit, fortasse non erit (lat.)- Možda će biti, možda neće biti  Podgorica, petak 17.decembar 2010, zima a lijep i sunčan dan. Većina ispija kafu i planira šta će raditi za vikend. Monotoniju svakodnevice razbija jedna lijepa vijest. Crna Gora je postala službeno kandidat za članstvo u EU. Crna Gora je dokazala da jeste demokratska, građanska, slobodna i progresivna evropska zemlja.  Tokom narednih 10 godina čuju se dominantno pozitivne stvari. Crna Gora lider u pregovorima, Crna Gora realizuje sve po planu ....  Podgorica, srijeda 05. februar 2020. opet zima, i opet lijep i sunčan dan. Ovog puta monotoniju svakodnevice razbija jedna vijest (neću joj dati epitet u ovom trenutku, nije još vrijeme) a to je da EU predlaže promjenu metodologije pristupa za kandidate i potencijalne kandidate za članstvo u Uniji. Napomenuću da je Crna Gora i dalje lider u procesu pregovora i da, iako sporijom dinamikom, proces traje.  Iznenađujuće, stvar koja m...

Narčetanije, ili nacrt spoljne politike Srbije iz 1844. proklamovalo je za cilj obnovu Dušanovog cartsva i apsorbovanje svih slovenskih država i naroda Balkana Srbiji kao njeno“ istorijsko pravo“. Ilija Garašanin, tadašnji srpski ministar unutrašnjih djela, ostavio je ovaj dokument kao paradigmu i vjekovni teret ne samo svojoj državi već i svim državama regiona čije posljedice i danas osjećamo. Dešavanja u Crnoj Gori i zaoštravanje političkih i državno-crkvenih odnosa nakon usvajanja novog Zakona o slobodi vjeroispovijesti i statusu vjerskih zajednica, govore nam u prilog tome i tjeraju nas da se prisjetimo onoga što nas iz prošlosti upozorava na karakter ovakvih pojava i perspektivu njihovog daljeg razvoja i usmjerenja. Svakako, pomaže nam i da razumijemo eventualne dublje uzroke ali i posljedice istih. 

Etnocentristička ideja sukoba civilizacija nije ništa novo. Ona u centar vizije naprednog svijeta stavlja zapadnu civilizaciju dok se ova u susretu sa „ne-civilizovanim“ kultura nužno sukobi te nastaje konflikt, na primjeru bliskog istoka, sjeverne Afrike i drugima. Takvi konflikti u zapadnim demokratijama bili su institucionalizovani kroz različite ideologije, partije i frakcije pa je takav koncept u ovoj ili onoj formi opstajao nekoliko vjekova. Sve je očiglednije da se nalazimo u tranzicionoj fazi svjetskog poretka pa prema tome i potresa starih konstrukcija i principa na koje smo navikli i prihvatili ih kao konstante. 

Ko će da brani Evropu od nje same? Tako bi danas parafrazirali latinsku umotvorinu. "Ova Evropa, u opakoj zaslijepljenosti uvijek spremna sama sebi potajno udariti u srce, leži danas u velikim kliještima između Rusije, s jedne, i Amerike, s druge strane.“ Ovo je mogao juče da izjavi neki briselski političar ili general? Ali Martin Hajdager napisao je ove riječi još 1953., iza njega možemo ih naći još mnogo, kroz decenije i vjekove. A sve su usmjerene ka istoj misli: Kako očuvati mir i bezbijednost u Evropi? 

Intervju za časopis "Libero", 17. jun 2019. Pitanje: Ammar Borančić je predsjednik mladih, portparol Liberalne partije Crne Gore i odbornik u lokalnom parlamentu u Baru.Mi smo Vas predstavili onako kako Vas vidimo, ali naše čitaoce će zanimati ko je Ammar u privatnom životu? Odgovor: Želim sebe da vidim kao čovjeka koji nastoji biti slobodan i srećan, vjerujući da to zaista jeste najveći imperativ svakog ljudskog bića. Trudim se zato, kada to vrijeme dozvoli, da zadovoljim svoju radoznalost za novim znanjima, novim prostorima ali i starim rutinama. Uvijek me iznova i iznova čeka mnogo nepročitanih knjiga u mojoj biblioteci, privlače me istorija filozofije, religije, civilizacija. Ali volim i biciklizam i ronjenje kada se vratim svojem domu u Baru. Ipak, najviše me odmara samoća u tišina prirode. Možda i ne shvatamo dovoljno važnost hobija, dokolice i vremena koje korisno posvećujemo sebi i svojim užicima nakon svih obaveza, to je baza i temelj za za zdravo obavlj...

Istorija crnogorske heraldike veoma je bogata i duboko utemeljena. Konkretno, oblik današnjih crnogorskih simbola, prije svega grba ali i zastave, počinje se uobličavati u periodu oko 1500. godine, prije bezmalo pet vjekova. A svoj puni oblik koji je identičan današnjem on dobija krajem 1700.-ih godina kada imamo prepoznatljivog dovoglavog orla, čije dvije glave gledaju na dvije strane i predstavljaju svjetovnu i duhovnu vlast okrunjenu jednom krunom a u kandžama drži šar i skiptar. Ovaj opis odgovara i današnjem simbolu. Kruna, šar i skiptar (kugla i štap), heraldički (grbovni) su simboli koji imaju svoj univerzalni oblik ovakav kakav jeste.

“Admirez vous les uns les autres.” - Divite se jedni drugima. (E.Verharen, belgijskih pjesnik, poruka bratstva građanima Evrope, 1907.) Živimo u istorijskom vremenu, velikih promjena i globalnih kretanja koja danas oblikuju društvo sjutrašnjice i novi poredak kakav možemo samo da naslutimo. Jasno je da budućnost pripada odvažnima i onima koji budu imali hrabrosti i vizije da udare temelje novog svijeta. Evropa, i nakon šest decenija, opravdava svoje ime barjaktara slobode u svijetu, oaze mira, napretka i sreće. Rimski marš 25. marta, na kojem sam ponosno koračao kao Crnogorac sa hiljadama evropljana, snažan je impuls da građani žele takvu Evropu.   Razumljiva je ogorčenost današnjom Evropom i skeptičnost prema njenoj sudbini. Ova Evropa slaba je i krhka. Da li ona su štinski postoji? Ona nema jedno srce koje pumpa svježu krv i jedna pluća kojima udiše svjež zrak. Evropska politika nije koherenta, ona nije evropska politika. Različitih 27 politika, finansijskih, d...

„PREVAZIĆI POLITIKU SUKOBA ZARAD BOLJE BUDUĆNOSTI ZA MLADE” (tekst pisma) 1.          Da li, vi koji ste potpisali ovo pismo, planirate neki sastanak? I da li ćete se sastati sa kolegama iz regiona, koji su takođe poslali ovo pismo? Pismo mladih koje su podržale gotovo svi partijski podmladci, sjajna je osnova za dalju bliskiju saradnju mladih u politici. Zato sam siguran da ćemo nastaviti okupljanje. Ovo je regionalno važna poruka javnosti da se oko osnovnih demokratskih i građanskih načela i prava nećemo dijeliti. Demokratska kultura, dijalog i slobodno društvo, mladima su postulati koji su iznad ideoloških i partijskih razlika. 2.          Da li bi ušli u proces izrade zajedničke platforme za mlade?

Za portal KODEX.me Predsjednik Mladih LPCG, Ammar Borančić Godina pred nama, jasno je, biće godina velikih izazova koji će sudbinski opredijeliti budućnost Crne Gore i njenih građana, ali i dalju perspektivu Evrope i, čini se, čovječanstva.   Spremnost da se suočimo sa rađanjem novog svijeta i mjera naše hrabrosti i racionalnog promišljanja o sopstvenoj budućnosti biće ključni faktori koji će trasirati dalj put. Svjetski poredak koji počiva na slobodnom pojedincu i slobodnom društvu nalazi se pred snažnim izazovima populizma, manipulacija i nacionalističkog bezumlja u svim regionima pa i u Crnoj Gori.

Mladi Liberali Crne Gore pozdravljaju inicijativu za usvajanje Zakona o mladima, vjerujemo da će on biti dobra polazna osnova za jačanje omladinskog rada i društvenog uticaja mladih. Želimo da skenemo pažnju i na neophodnost izmjena Zakona koje će decentralizovati i ograničiti uticaj Vlade na kreiranje i sprovođenje politika za mlade a više nadležnosti prenijeti na same mlade. Vlada ne smije i neće imati monopol nad omladinskom politikom.

Uvjeren sam da je dužnost političkih lidera i predstavnika građana da stalno rade na edukaciji i emancipaciji društva i na njegovom stalnom napretku. Građani se moraju zapitati da li aktuelni parlamentarci to rade na častan i odgovoran način, onako kako su i ovlašćeni? Ja se bojim da je parlamentarizam u Crnoj Gori doživio potpunu degradaciju koja je rezultat dugoročne nedogovorne politike mnogih njegovih aktera.

 Sloboda i sreća koju simboliše Evropa i evropska ideja, nepodnošljiva je mračnim umovima. Njihovo nasilje neće uspjeti da zaplaši građane i građanke Evrope, agresija militanata pošast je koju će pregaziti pravda a vrijeme ih je već pregazilo. Tragične žrtve Brisela, Pariza ili Istanbula dokaz su da je danas, više nego ikada, potrebna snažna i ujedinjena Evropa. Vjerujem da će ovi događaji samo osnažiti duh slobode koji živi u svakoj evropskoj prijestonici i ujedini svakog građanina protiv oponenata slobodnog društva.

Blog za Glasnik slobode - http://www.studentizaslobodu.me/glasnik/  Crnogorskom parlamentarizmu i političkoj sceni potrebna je hitna rekonstrukcija, temeljna promjena principa na kojima počiva, ako ih je uopšte bilo, ili pak njihovo konačno uspostavljanje. Pokazalo se da politički lideri i njihove partije, više ili manje s koje god strane dolazili, pate od manjka političke kulture i shvatanja legaliteta i legitimiteta. Prinuđeni smo već neko vrijeme da pratimo sunovrat političkog sistema Crne Gore i potpuno ogoljavanje i obesmišljavanje njegove suštine, na naše oči. Akteri ovog procesa na sjajan način su davali dramske momente ovom završnom činu te farse i, na taj način, upotpunili rapsodiju emocija građana koje su varirale od kičastog humora do snebivanja što se to događa te, naposljetku, prezasićenošću i razočarenjem kroz shvatanje u kakvom stanju jesmo.

“Pravedno, slobodno i otvoreno društvo, zaštita slobode, jednakosti i dostojanstva svakog pojedinca, prosperitetna, slobodna, građanska i emancipovana Crna Gora u Evropskoj uniji i NATO-u” proklamovano je u temeljnim načelima Programa Liberalne partije. Da li smo bliže društvu kakvo želimo? Koliko smo uspjeli u 2015. godini? Đe je Crna Gora a đe su liberali u njoj? Za nama je godina sazrijevanja. Ulazimo u deceniju obnovljene nezavisnosti s velikim očekivanjima i izazovima koje smo sebi nametnuli. Onima koji će nas povesti u društvo prosperitetnih i naprednih država i naroda. Ta misao bila je dio velikog ideala koji smo sanjali 2006. godine. Najsnažnija potvrda kvaliteta naših zalaganja došla je sa pozivnicom za članstvo u NATO savez, društvo 28 vodećih država modernog svijeta. Ponosni smo što je velika liberalna porodica širom Evrope svijeta bila važan faktor na takvom putu. Za dalje reforme i demokratske bitke koje ćemo izboriti za slobodno društvo, ovo je bio veliki ...

Važno je obratiti pažnju na nekoliko jednostavnih činjenica u raspravi o članstvu Crne Gore u sjeverno - atlansku alijansu, ostaviti se mitomanije i bespredmetnih priča koje ne znači ništa drugo osim gubljenje vremena i intelektualne snage. Crna Gora je od juče u društvu 28 najrazvijenih i najmoćnijih država svijeta. Govorimo o Kanadi, SAD, Francuskoj, Britaniji, Italiji, državama Beneluxa, Njemačkoj, govorimo i o našim susjedima Hrvatskoj i Sloveniji. Govorimo o državama čiji građani imaju najvisočiji životni standard i najbolji kvalitet života koji je čovjek u istoriji dostigao. To dovodi i do toga da prosječan građanin Italije, Luksemburga ili Francuske doživi oko 83 godine života dok prosječan stanovnik Kazahstana, Bjelorusije ili Rusije, nažalost, ne dočeka ni 70. godinu života. Ovo nam govori i da su sisemi kojima se juče pridružila Crna Gora iznjedrili najveća dostignućaa civilizacije, električnu energiju, telekomunikacije i internet, sofisticirane ljekove i medicinu,...

Ekonomski oslabiti kriminal te spriječiti njegov uticaj na legalne ekonomske tokove te poslati snažnu poruku da je bilo kakva nelegalna djelatnost neisplativa, osnovne su vrijednosti Zakona o oduzimanju imovine stečene kriminalom. Da su takve, devijantne, pojave hronični problem i veliki izazov crnogorskog društva pokazao je i poptuni konsenzus oko podrške ovom Zakonu u Skupštini.   On je izraz suštinske potrebe crnogorskog društva i države koje mora nastaviti proces demokratizacije i stabilizacije.

Građanima i građankama Crne Gore, kako se god oni osjećali i u što god intimno vjerovali, ne trebaju i nikada nijesu bili potrebni duhovni i moralni savjetnici i gurui koji, gotovo redovno, iz država regiona zabrinuto lamentiraju nad crnogorskim građanima i njihovim međusobnim odnosima. U tom smislu, apsolutno su neprihvatljjivi posljednji navodi bivšeg šefa Islamske zajednice Bosne i Hercegovine, reisa Cerića, koji populističkim riječima sumnjive istinitosti pokušava da dovede u pitanje građanski koncept crnogorske države koja je komotna za sve njene građane, saopštio je portparol Liberalne partije Ammar Borančić.