Ammar Borančić- blog

“Pravedno, slobodno i otvoreno društvo, zaštita slobode, jednakosti i dostojanstva svakog pojedinca, prosperitetna, slobodna, građanska i emancipovana Crna Gora u Evropskoj uniji i NATO-u” proklamovano je u temeljnim načelima Programa Liberalne partije. Da li smo bliže društvu kakvo želimo? Koliko smo uspjeli u 2015. godini? Đe je Crna Gora a đe su liberali u njoj? Za nama je godina sazrijevanja. Ulazimo u deceniju obnovljene nezavisnosti s velikim očekivanjima i izazovima koje smo sebi nametnuli. Onima koji će nas povesti u društvo prosperitetnih i naprednih država i naroda. Ta misao bila je dio velikog ideala koji smo sanjali 2006. godine. Najsnažnija potvrda kvaliteta naših zalaganja došla je sa pozivnicom za članstvo u NATO savez, društvo 28 vodećih država modernog svijeta. Ponosni smo što je velika liberalna porodica širom Evrope svijeta bila važan faktor na takvom putu. Za dalje reforme i demokratske bitke koje ćemo izboriti za slobodno društvo, ovo je bio veliki

Važno je obratiti pažnju na nekoliko jednostavnih činjenica u raspravi o članstvu Crne Gore u sjeverno - atlansku alijansu, ostaviti se mitomanije i bespredmetnih priča koje ne znači ništa drugo osim gubljenje vremena i intelektualne snage. Crna Gora je od juče u društvu 28 najrazvijenih i najmoćnijih država svijeta. Govorimo o Kanadi, SAD, Francuskoj, Britaniji, Italiji, državama Beneluxa, Njemačkoj, govorimo i o našim susjedima Hrvatskoj i Sloveniji. Govorimo o državama čiji građani imaju najvisočiji životni standard i najbolji kvalitet života koji je čovjek u istoriji dostigao. To dovodi i do toga da prosječan građanin Italije, Luksemburga ili Francuske doživi oko 83 godine života dok prosječan stanovnik Kazahstana, Bjelorusije ili Rusije, nažalost, ne dočeka ni 70. godinu života. Ovo nam govori i da su sisemi kojima se juče pridružila Crna Gora iznjedrili najveća dostignućaa civilizacije, električnu energiju, telekomunikacije i internet, sofisticirane ljekove i medicinu,

Ekonomski oslabiti kriminal te spriječiti njegov uticaj na legalne ekonomske tokove te poslati snažnu poruku da je bilo kakva nelegalna djelatnost neisplativa, osnovne su vrijednosti Zakona o oduzimanju imovine stečene kriminalom. Da su takve, devijantne, pojave hronični problem i veliki izazov crnogorskog društva pokazao je i poptuni konsenzus oko podrške ovom Zakonu u Skupštini.   On je izraz suštinske potrebe crnogorskog društva i države koje mora nastaviti proces demokratizacije i stabilizacije.

Građanima i građankama Crne Gore, kako se god oni osjećali i u što god intimno vjerovali, ne trebaju i nikada nijesu bili potrebni duhovni i moralni savjetnici i gurui koji, gotovo redovno, iz država regiona zabrinuto lamentiraju nad crnogorskim građanima i njihovim međusobnim odnosima. U tom smislu, apsolutno su neprihvatljjivi posljednji navodi bivšeg šefa Islamske zajednice Bosne i Hercegovine, reisa Cerića, koji populističkim riječima sumnjive istinitosti pokušava da dovede u pitanje građanski koncept crnogorske države koja je komotna za sve njene građane, saopštio je portparol Liberalne partije Ammar Borančić.

Istorijska vertikala crnogorske državnosti, koja seže sve do Barske bitke 1042. godine, doživjela i svoj međunarodno-pravni trijumf na današnji dan 1878. godine na Beerlinskom kongresu. Sticajem okolnosti, 13. jula 1941. godine u fašizmom porobljenoj Evropi, crnogorski narod podigao se na prvi i tada najmasovniji ustanak protiv fašističkih i nacističkih okupatora   te na taj način vaskrsao onaj stari duh slobodne države Crne Gore koji je decenijama potiran i prikrivan. Ono što sa današnje distance sigurno možemo zaključiti jeste da je 13. jul 1941. koji je još jednom potvrdio crnogorsko postojanje i opredijeljenost Crne Gore ka demokratiji i slobodi, definitivno bio kamen temeljac za ono što se dogodilo 21. maja 2006. godine.

Crna Gora uoči samog jubileja, 10. godišnjice obnove nezavisnosti Crne Gore, gotovo da je zaboravila ona osnovna načela i ideale koje smo ugradili u temelje novog društva u noći 21. maja 2006. godine. Liberali sa posebnom pažnjom analiziraju učinke i poziciju Crne Gore ali i našeg društva do današnjeg dana. Liberalna ideja slobodne Crne Gore koju smo proklamovali prije gotovo tri decenije jeste doživjelatrijumflnu pobjedu, pitanje je na koji je način i koliko kvalitetno usmjerava energija koja je proizašla iz te pobjede. Čini se da je u najvećoj mjeri ona ostala neiskorištena. Takvo stanje koje može biti odraz nespremnosti ili zamora političkih elita da se suočavaju sa sve većim izazovima koji neminovno dolaze sa suverenošću za koju smo se zajedno opredijelili   ali i odraz nespremnosti društva, naviklog na konformizam komunističkog sistema, da promišljeno donosi odluke o sopstvenoj budućnosti i odgovorno snosi polsjedice za takve odluke.  

Kolumna za s tudentski portal www.tragom.me Od samog početka društvenog i socijalnog organizovanja i sazrijevanja čovjeka, njega prate stalni i agresivni pokušaji nametanja autoriteta, uspostavljanja hijerarhije, shvatanje ljudskog društva kao čopora koje će voditi jedan alfa, čija snaga počiva na strahu ostalih od sirove snage, ili kao stada koje predvodi sveznajući pastir. Shvatanje države (vrhovne vlasti) i shvatanje crkve (vjerske zajednice) ljudskog društva temelji se, dakle, na pretpostavkama da mi ljudi jesmo animalna skupina, gomila, pogonsko gorivo za njihov autoritet, i tako stanovište indoktrinira i uništava čiste umove i zdrav razum čovjeka generacijama, od najstarijih dana, drevnih istočnih despotija preko robovlasništva nad čovjekom, feuda, monarhija do teokratija i modernih totalitarnih država i desničarskih, konzervativnih ideologija sa centralnom, totemskom, ulogom države i crkvenog klera. Takvi temelji na kojima je čovječanstvo stagniralo stolje

Poskupljenja goriva od 7 centi po litru odraz je prevelikih prava koje je država uzela za sebe ali i indikator nepostojanja kritičke građanske svijesti i hrabrosti čije odsustvo i jeste dopustilo birokratskom aparatu države da zadire u sve više društvenih pora i, svako malo, zaviruje i novčanike građana i građanki. Takav trend nije novina, on se ogledao i kroz takse “euro po euro” ali i kroz najavljeni zakon o eksproprijaciji zemljišta koji je surotan liberalnim principima demokratije i modern države, tvrdi za Kodex  Ammar Borančić , predsjednik Mladih Liberala Crne Gore On kaže da Liberalna partija svojim djelovanjem u Skupštini Crne Gore pozdravila je početak projekta izgradnje autoputa, kao jednog od zaista prioritetnih infrastukturnih i razvojnih pitanja i projekata Crne Gore, no, može biti diskutabilan način na koji dolazimo do takvog, zajedničkog, cilja i dobra za sve građane. 

Sve vidljivije kriminalne aktivnosti i agresivnost takvih okršaja koji, praktično, postaju svakodnevnica definitivno mogu da nas zamisle kakvo društvo postajemo, odnosno, na kakvim temeljima uopšte naše društo i naša kultura počiva. Kriminogeni i devijantni pojedinci postaju oličenje društva i takvom trendu se niko ne suprotstavlja, čak ni oni kojima je to posao, prije svega MUP, tužilaštvo i sudovi. Sve to kreira ambijent u kojem se nijedan građanin ili građanka Crne Gore ne može osjećati sigurno, bezbijedno i udobno u svakodnevnici i na bilo kojem mjestu. Posljedice takvog stanja mogu biti nesagledive i zahtijevaju analizu stručnjaka, ali svakako da se to odražava na opšte mentalno zdravlje nacije, poslovnu produktivnost, slobodu misli i javnog manifestiovanja iste i tome slično, u nedogled.

Kolumna u FORUM-u ND "Vijesti" Ovih dana mase su zabrinuto lamentirale nad izgovorenom metaforom poslanika liberala, Popovića. Kako je on kazao, mi (u Crnoj Gori) bi najčešće da se tucamo ali ako nekako može da nam ne ulazi, a ako ne, onda opet lamentiramo nad teškom sudbinom i produkovanom apstinencijskom krizom. Ova metafora doista jeste sublimirala, u nekoliko sekundi, kompletnu crnogorsku društveno-političku zbilju protekle dvije decenije sve do tenutka kada je ova čuvena fraza izgovorena, a bojim se, tako će biti i nakon nje. Crnogorcima se tada, u sličnom ekcesu mnogo težih posljedica, dešavao narod, koji je nakon toga oplakan, dešavala se vlast koja je zatim izlelekana, dešavalo se i to da nas NATO avijacija 1999. zaobišla u svojim vojnim intervencijama, ali smo mi, kao pravi puritanci i moralni čistunci zakukali, a kako to da nas ne bombarduju, čak pokušavjući da „operemo ukaljani obraz“ gađajući avione u valterovskom stilu, dugim devetkama. Takvi smo mi Crnogor

Vjekovna težnja pojedinaca za mirom i blagostanjem te žudnja za slobodom, na ovom starom kontinentu bila je gašena prolivanjem krvi i mozgova, onih mozgova koji su drugačije mislili i djelovali. Iako izvorište civilizacije, mi smo u svojem biću sadržali, naravno, i one najniže ljudske porive, često i najsnažnije, koji nijesu dozvoljavali „staroj dami“ da konačno osuši svoje obraze od suza njenih naroda, i iz njihovog pepela vaskrsne kao feniks. Nova, mlada Evropa, na temeljima njenih najsvijetlijih tradicija. Tradicije antičke demokratije, prosvetiteljstva, na tradiciji slavne francuske revolucije i 9. maja, kada smo dostigli najviši nivo civilizacije, ujedinivši se na ruševinama poraženog varvarstva. Stari kontinent prolazio je, sa svojim narodima, kroz burno sazrijevanje. Njegova mladost i nezrelost ogleda se kroz sve pokušaje da izgradi sebe kao stabilnog i zrelog konkurenta svijetu. Vjerujem da je, nakon traumatičnih i teških perioda, Evropa konačno na pragu takvom punolj