Постови

"Osmansko poslanstvo i muslimani Crne Gore 1879-1912." izlaganje sa promocije knjige Matice crnogorske

Слика
 "Osmansko poslanstvo i muslimani Crne Gore 1879-1912" (J.Muhadinović, Matica crnogorska, 2023) Osvijetliti svaku etapu istorijskog puta jednog društva, istinom, činjenicama i rušenjem epske mitomanije tako duboko protkane kroz kolektivno sjećanje, jedini je način kroz koji jedna nacija može da sazrijeva zdravo, na čistoj podlozi, kalemeći na svoje državno stablo ono što je najljepše i nasvijetlije nasljeđe ali se suočavaju bez tabua sa svim onim što je štetno i, ispostaviće se, do danas opterećuje crnogorsko društvo i njegov ukupan život. Uvjeren sam da je ovo djelo “Osmansko poslanstvo i muslimani Crne Gore 1879-1912.”, iako se možda nekom čini skroman, ipak još jedan sjajan doprinos i plamičak na toj baklji istine koja jedino može rasvijetliti istorijski mrak i pomoći nam da ne zalutamo na istorijske stranputice kojima smo nerijetko tumarali kao po “Lelejskoj gori” dok je svijet hodao naprijed. U savremenoj političkoj praksi odomaćen je narativ da se prošlošću ne treba pre

Jevrem Brković- In Memoriam: Neka dođu po moju glavu, čekam ih u sred CG ili kako se čuva dostojanstvo u mračnim vremenima

Слика
Preminuo je Jevrem Brković, čovjek čije ime i djelo jesu svijetli simbol jednog mračnog vremena. Po staroj crnogoskoj tradiciji u kojoj su pjesnici bili ratnici i štamparska slova topili u olovo kako bi branili svoju domovinu, tako je i pred kraj 20. vijeka jedan pjesnik bio prinuđen da stane na prvu liniju fronta za obranu prava, časti i slobode Crne Gore. I ne samo Crne Gore. Jevrem je bio na braniku svih naroda koji su se našli na udaru agresije i nacionalizma i u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj. Zato je bio prinuđen i da napusti svoj dom i bude u političkom egzilu gotovo deceniju.  Uprkos tome, imao je volje da podiže svijest Crnoj Gori o samoj sebi, osnivao je i vodio društva crnogorskih književnika, pjesnika, Maticu crnogorsku, Dukljansku akademiju nauka u vremenu kada je CANU bila puka ispostava i regionalni odbor SANU. Zajedno sa drugim velikanima toga doba, uspostavljao je i gradio današnju državu dok je ona samu sebe razgrađivala i uništavala. Za svoje kulturno stvaralaštvo d

Istraživanje i analiza: Stavovi građana i reakcija države na epidemiju COVID-19

Слика
Istraživanje i analiza: Stavovi građana i reakcija države na epidemiju COVID-19  Sa ciljem komparativne analize uticaja pandemije COVID-19 na svijest i navike građana, te njihovih stavova po pitanju uticaja COVID –19 na ekonomske aktivnosti zemlje i državni odgovor na pandemiju, sprovedeno je istraživanje tokom aprila 2020. u Crnoj Gori i Srbiji.  Autori istraživanja za Crnu Goru su Mr Mirza Mulešković, ekonomski analitičar i Ammar Borančić, politikolog i odbornik u SO Bar. Uzorak i percepcija o trenutnoj situaciji u državi  Istraživanje je rađeno za potrebe pisanja istraživačkg rada zajedno sa istraživačima iz Srbije. Istraživački rad će pružiti komparativnu analizu stavova građana Crne Gore i Srbije o uticaju pandemije COVID – 19 na živote građana, njihove navike, ekonosku sliku država kao i savove po pitanju reakcije države na pandemiju.  U Crnoj Gori, rađeno je online istraživanje na uzorku od 400 ispitanika u svim Opštinama u Crnoj Gori. 48.8% ispitanika je s

SVE JE ISTO SAMO POGLAVLJA NEMA?

Слика
Fortasse erit, fortasse non erit (lat.)- Možda će biti, možda neće biti  Podgorica, petak 17.decembar 2010, zima a lijep i sunčan dan. Većina ispija kafu i planira šta će raditi za vikend. Monotoniju svakodnevice razbija jedna lijepa vijest. Crna Gora je postala službeno kandidat za članstvo u EU. Crna Gora je dokazala da jeste demokratska, građanska, slobodna i progresivna evropska zemlja.  Tokom narednih 10 godina čuju se dominantno pozitivne stvari. Crna Gora lider u pregovorima, Crna Gora realizuje sve po planu ....  Podgorica, srijeda 05. februar 2020. opet zima, i opet lijep i sunčan dan. Ovog puta monotoniju svakodnevice razbija jedna vijest (neću joj dati epitet u ovom trenutku, nije još vrijeme) a to je da EU predlaže promjenu metodologije pristupa za kandidate i potencijalne kandidate za članstvo u Uniji. Napomenuću da je Crna Gora i dalje lider u procesu pregovora i da, iako sporijom dinamikom, proces traje.  Iznenađujuće, stvar koja može biti krucijalna

Konzervativna revolucija: Vjersko pitanje ili stare geopolitičke težnje?

Narčetanije, ili nacrt spoljne politike Srbije iz 1844. proklamovalo je za cilj obnovu Dušanovog cartsva i apsorbovanje svih slovenskih država i naroda Balkana Srbiji kao njeno“ istorijsko pravo“. Ilija Garašanin, tadašnji srpski ministar unutrašnjih djela, ostavio je ovaj dokument kao paradigmu i vjekovni teret ne samo svojoj državi već i svim državama regiona čije posljedice i danas osjećamo. Dešavanja u Crnoj Gori i zaoštravanje političkih i državno-crkvenih odnosa nakon usvajanja novog Zakona o slobodi vjeroispovijesti i statusu vjerskih zajednica, govore nam u prilog tome i tjeraju nas da se prisjetimo onoga što nas iz prošlosti upozorava na karakter ovakvih pojava i perspektivu njihovog daljeg razvoja i usmjerenja. Svakako, pomaže nam i da razumijemo eventualne dublje uzroke ali i posljedice istih. 

Globalisti i suverenisti: Sukob progresivnog i konzervativnog

Etnocentristička ideja sukoba civilizacija nije ništa novo. Ona u centar vizije naprednog svijeta stavlja zapadnu civilizaciju dok se ova u susretu sa „ne-civilizovanim“ kultura nužno sukobi te nastaje konflikt, na primjeru bliskog istoka, sjeverne Afrike i drugima. Takvi konflikti u zapadnim demokratijama bili su institucionalizovani kroz različite ideologije, partije i frakcije pa je takav koncept u ovoj ili onoj formi opstajao nekoliko vjekova. Sve je očiglednije da se nalazimo u tranzicionoj fazi svjetskog poretka pa prema tome i potresa starih konstrukcija i principa na koje smo navikli i prihvatili ih kao konstante. 

Evropska vojska: Ko će da brani Evropu od nje same?

Слика
Ko će da brani Evropu od nje same? Tako bi danas parafrazirali latinsku umotvorinu. "Ova Evropa, u opakoj zaslijepljenosti uvijek spremna sama sebi potajno udariti u srce, leži danas u velikim kliještima između Rusije, s jedne, i Amerike, s druge strane.“ Ovo je mogao juče da izjavi neki briselski političar ili general? Ali Martin Hajdager napisao je ove riječi još 1953., iza njega možemo ih naći još mnogo, kroz decenije i vjekove. A sve su usmjerene ka istoj misli: Kako očuvati mir i bezbijednost u Evropi?